Poljoprivrednici i amateri kreče voće iz raznih, samo njima znanih razloga. Svako ima svoju teoriju o tome. Nažalost, većina ih je podaleko od stvarnosti. Svjedoci smo da se voće kod nas kreči u proljeće, u aprilu i maju, a to je kasno. Pravo vrijeme za krečenje voćki je pred samu zimu, kraj novembra, početak decembra, tako da voćke budu okrečene prije niskih temperatura.
Čovjek želio da kupi vola. Prilazi prodavcu koji je izveo dva vola na prodaju želeći da kupi jednog. Prodavac mu kaže "Zekonju ti ne dam a ti biraj"! Ovom lijepom anegdotom počećemo informativnu studiju na jako bitnu temu, neopravdano zapostavljenu, a to je ishrana domaćih životinja.
Kvalitet budućeg vina zavisi od više faktora: sorte vinove loze, stepena zrelosti, zdravstvenog stanja grožđa, tehnološkog postupka proizvodnje i vještine samog vinara.
Zbog sve učestalijih pitanja o mogućnosti gajenja borovnice (Vaccinum myrtillus) u Danilovgradskoj opštini, navešćemo ograničavajuće agroekološke i zemljišne faktore koji utiču na njeno gajenje.
Do kraja septembra treba obaviti sve važnije poslove vezane za uzimljavanje i uspješno zimovanje pčelinjih društava. Ukoliko neki od poslova niste obavili, onda to morate uraditi bez odlaganja.
Ako pažljivo pratite naš sajt, mogli ste primijetiti da su savjeti i informacije uvijek aktuelni i da ih dajemo u pravo vrijeme. Tako će biti i ovoga puta, ali ce sada sadržina biti problemski uža ali sveobuhvatnija i podjeljena u četiri cjeline.
U vinogradima se mogu vidjeti listovi i grančice koji su opareni. Ne zbog nepravilog prskanja ili prevelike doze nekog pesticida, već zbog naglog rasta temperature i smanjenja relativne vlažnosti vazduha. Isto to se dešava i u voćnjacima, jer su gubici vode preko lista transpiracijom veliki i brzi.
Naš sajt praktikuje da vas upozori na opasnosti po vaše zasade kako bi zajednički preskočili sve zamke koje nekada priroda nemilosrdno sprema, a mi, ako smo nedovoljno informisani pretrpimo velike štete, a ogromni trud koji zahtijeva svaka poljoprivredna djelatnost nerijetko padne u vodu. Upozoricemo i ovoga puta šta će se dešavati.
Kalcijum (Ca) je poslije kalijuma, najzastupljeniji metal u biljkama. Njegova koncentracija je znatno niža od kalijuma. Najviše ga ima u listovima i stablu. Raspodjela kalcijuma u tkivima biljaka dosta varira u zavisnosti od njegove koncentracije u zemljišnom rastvoru. Kalcijum je u biljkama slabo pokretljiv, pa je neophodno da biljke budu njime snadbjevene tokom cijele vegetacije u dovoljnoj mjeri.
Heljda (fagopyrum esculentum) je porijeklom iz Azije. Smatra se žitaricom zbog sličnosti u hemijskom sastavu i načina korištenja zrna, iako botanicki tu ne pripada. Heljda je jednogodišnja brzorastuća biljka kratke vegetacije (60-70 dana). Gaji se u planinskim krajevima na oko 1000 metara nadmorske visine.
Dobra praksa na našem sajtu je, što na vrijeme upozoravamo na predstojeći period bolesti i štetočina, kako se štititi i šta preduzeti. I ovoga puta uradićemo isto. Monilija je jedna od najznačajnijih, najučestalijih i najopasnijih gljivičnih oboljenja posebno izražena i opasna kod koštičavog voća.
Baba Marta, odnosno šesti mart i dani poslije njega donijeli su Crnoj Gori obilje padavina, a u sjevernim predjelima nenadano visok sniježni pokrivač i do dva metra visine. Mnoga seoska područja su ostala odsječena od svijeta. Neprijatna situacija, ali moramo razmisliti šta ona to donosi loše a šta dobro našim poljoprivrednim proizvođačima.
Kupili ste sjeme i glavno pitanje prije pravljenja brazdi je šta, gdje posijati i koliko. Nakon proljećne pripreme zemljišta u bašti počinje sijanje i presađivanje rasada. Da bi pravilno isplanirali povrtnjak potrebno je uzeti u obzir par stvari. Plodored, antagonizam među povrćem (dobar i loš susjed), potreba za stajskim đubrivom…
Kovrdžavost lista breskve je vrlo karakteristična i lako uočljiva bolest breskve. U toku maja dolazi do opadanja listova, a prije toga listovi počinju da se kovrdžaju, iako postoje godine kada se ova bolest i ne javlja.
Plavi kamen služi za spravljanje "bordovske čorbe". Bordovska čorba se koristi skoro 150 godina i danas ima vrlo široku primjenu, naročito u vinogradarstvu - protiv plamenjače vinove loze (pernospore). Potrebno ju je pravilno pripremiti kako ne bi izazvala fitotoksičnost na biljkama.
Pri gajenju rasada, govorićemo o paprici i paradajzu zbog toga što su, uz kupusnjače, najznačajnije povrtarske kulture koje se proizvode iz rasada, kao i zbog toga što je upravo sada ta proizvodnja aktuelna.
- Paradajz - Licopersicicom esculentum i
- Paprika - Capsicum annum, su ponajviše gajene i upotrebljivane biljne kulture u ishrani i to tokom čitave godine.
Najpovoljnije vrijeme za izvođenje zimskog prskanja, kada se postiže najbolji efekat, jeste kraj zime. To vrijeme treba odrediti za svaki kraj posebno, ali pravilo je da to bude što kasnije, odnosno pred kretanje vegetacije. Na većini područja u Crnoj Gori to je kraj februara - početak marta.
Zbog dužine vegetacije, nedovoljnog broja toplih dana i potrebe za svježim povrćem, većina povrtarskih biljaka gaji se jednim dijelom u zaštićenom prostoru, a drugim na otvorenom polju. U zaštićenom prostoru proizvodi se i rasad, koji se, kada vremenske prilike dozvole, iznosi na otvoreno polje i sadi na stalno mjesto. Na taj način se najčešće gaje paradajz, paprika, plavi patlidžan, krastavac, lubenice, dinje, kupus, karfiol, celer, salata...
Rasad se proizvodi u toplim lejama, plastenicima i staklenicima.
