Pepelnica vinove loze
Pepelnica vinove loze (Uncinula necator) je prva bolest stranog porijekla koja se pojavila na vinovoj lozi u Evropi. Pojava ove bolesti zabilježena je u okolini Londona 1845. godine, a nakon toga sa sadnim materijalom se prenijela u ostale zemlje Evrope, naročito Mediterana.
Pojava ove bolesti u crnogorskim vinogradima je vrlo česta i pričinjava značajne štete ako se na vrijeme ne suzbija. U klimatskim uslovima izmijenjeno mediteranske klime, kao što je slučaj u podgoričkim vinogorjima, područje Bjelopavlićke ravnice, Katunske i Lješanske nahije gdje se sve više, sa razlogom podižu vinogradi, ovoj bolesti se pridaje sve veći značaj.Pepelnicu vinove loze izaziva gljiva Uncinula necator
Simptomi bolesti:
Prvi simptomi se uočavaju na listu jer gljiva može da prezimi u pupoljcima iz kojih se kasnije razvija inficiran mladar, koji je znatno kraći od ostalih. Međutim, pepelnica se znatno lakše uočava na starijem lišću, koje otvrdnu, postepeno gube zelenu boju, uvijaju se i na kraju osuše. Štete koje nastaju na listovima ogledaju se u smanjenju asimilacione površine, ali znatno veći problem jeste što se na tom inficiranom lišću nalazi ogroman broj spora gljive kojima se dalje u toku vegetacije ostvaruju sekundarne infekcije. Simptomi pepelnice se takođe mogu uočiti i na lastarima, cvastima koji obično budu prekriveni pepeljastom prevlakom. Navedene simptome je u vinogradima je jako teško primijetiti zbog toga se preporučuju konsultacije sa stručnjacima za zaštitu bilja koji bi edukovali poljoprivredne proizvođače da na vrijeme mogu primijetiti primarne infekcije.
Najveće štete pepelnica uzrokuje kada se ostvari infekcija na bobicama gdje dolazi do formiranja pepeljaste prevlake (OBAVEZNO RAZLIKOVATI PEPELJASTU PREVLAKU KOJA NASTAJE ZBOG PLAMENJAČE U ODNOSU NA ONU KOJA NASTAJE ZBOG PEPELNICE), koja se jako brzo širi. Ukoliko se pravovremenom primjenom fungicida njeno širenje ne zaustavi, dolazi do oštećenja pokožice same bobice. Obzirom da se radi o patogenu koji napada samo pokožicu dok meso bobice nastavlja intezivno da raste, dolazi do pucanja samih bobica usljed čega nastaju najveće štete. Ukoliko već dođe do pojave pucanja bobica nakon čega se na takvim bobicama vide i same sjemenke, što predstavlja krajnje simptome pepelnice, dolazi do ogromnih gubitaka, šteta u vinogradima može da bude i do 80 %.
Osnovna svojstva pepelnice su:
1. Do jače pojave dolazi malo ranije od fenofaze šarka.
2. Pepelnica za razliku od plamenjače ne zahtijeva kišu da bi se širila, već joj pogoduje sparno vrijeme (ljetnji mjeseci).
3. Bolest se jako brzo širi, za svega par dana moze da napravi ogromne gubitke (Obavezan stalan pregled vinograda, SVAKODNEVNO)
Mjere suzbijanja:
Obavezne agrotehničke mjere: zalamanje zaperaka, lačenje, skracivanje mladara da bi se smanjila vlažnost vazduha u samom vinogradu.
Primjena preparata na bazi sumpora početkom vegetacije kao što su: Kumulus, Microthiol … Prilikom primjene preparata na bazi sumpora moramo biti pažljivi jer visoka koncetracija sumpora ili primjena sumpornih preparata pri visokim temperaturama može izazvati ožegotine na listovima.
Navedeni preparati na bazi sumpora se mogu miješati sa kontaktnim preparatima koji se koriste u borbi protiv plamenjače (Plasmpora Viticola) kao što su: Antracol, Mancogal, Captan…
Nakon jednog do dva početna tretiranja vinove loze sa sumporom treba odmah preći na preparate sistemičnog načina djelovanja: Falcon, Vivando, Topaz, Tilt…
Osim ovih preparata mogu se koristiti i preparati koji imaju dvostruko dejstvo i prema plamenjači i prema pepelnici (Cabrio Top, Teatar, Quadris) ili preparati koji djeluju prema pepelnici i truleži (Botrytis Cinerea) kao što su: Cantus, Akord …
Ukoliko želimo kvaliteno grožđe, vino ili rakiju moramo pratiti program zaštite vinove loze i konstatno pratiti novitete i savjete stručnjaka koje možete dobiti u svim poljoprivrednim apotekama Vrtnih centara "KALIA".
Autor:
Andrija Pavićević, dipl.ing.agronomije
Vrtni centar KALIA Danilovgrad